Vesakh – Buddhin dan

Među velikim brojem budističkih blagdana posebno se po svojem značaju ističu oni koji slave događaje iz Buddhinog života. Tako se najvećim budističkim blagdanom smatra Vesakh, koji u theravadskoj tradiciji objedinjuje Buddhino rođenje, probuđenje i parinirvanu. Vesakh se slavi na dan punog Mjeseca u mjesecu travnju/svibnju. Druge tradicije (kinesko-japanska, tibetska) ova tri velika događaja iz Buddhinog života slave odvojeno. Tako se u japanskoj tradiciji Buddhino rođenje, Hana Matsuri (poznat i kao festival cvijeća), slavi 8. travnja,  probuđenje, Nehan 15. veljače i smrt, Rohatsu (parinirvana) 8. prosinca. U tibetskoj tradiciji se rođenje slavi 9. travnja, a probuđenje i parinirvana 15. travnja. Danas kada je budizam već zaživio na Zapadu postoji nastojanje da se budisti svih škola i tradicija ujedine u zajedničkom slavljenju života, probuđenja i učenja Buddhe Šakyamunija na dan punog Mjeseca u mjesecu svibnju. Taj dan se jednostavno naziva Buddhin dan.

Značaj Vesakha ili Buddhinog dana nije, međutim, u slavljenju povijesnih događaja kao takvih, već u onome što ti događaji znače danas i ovdje. Čitav budizam se zasniva na Buddhinom iskustvu probuđenja i putu koji do njega vodi. Biti probuđen znači vidjeti stvarnost onakvu kakva ona zaista jest. Drugim riječima, to znači probuditi se iz sna o stvarnosti u stvarnost samu. Samo iskustvo probuđenja se ne može zaista opisati riječima, ali kada bi to pokušali mogli bismo reći da je to potpuno razumijevanje vlastite prirode i prirode stvarnosti uopće, ali i duboka ljubav i suosjećanje sa svim bićima. Ono je i stanje potpune oslobođenosti od patnje i stanje krajnjeg blaženstva i sreće. Kao takvo, predstavlja vrhunac duhovne evolucije čovjeka, potpunu slobodu od ograničenosti uvjetovanog postojanja. Postigavši ovo stanje probuđenosti, Buddha je konačno razriješio pitanje života i smrti. On to, međutim, nije učinio samo za sebe i u tom smislu njegovo postignuće ima duboki i univerzalni značaj. Stoga na Buddhin dan ne slavimo samo probuđenje koje je Buddha postigao prije više od 2500 godina, već se radujemo što je on time otvorio put k probuđenju koji i drugi mogu slijediti nakon njega. Put koji i mi možemo slijediti danas i ovdje.

S druge strane, činjenica da je Buddha postigao probuđenje vlastitim naporom nakon što je mnogo godina proveo u praksi i nakon što je nadvladao sve prepreke na koje je nailazio, čine njegov životni put i događaje na tom putu posebno zanimljivim. To nam daje vjeru da ga i mi možemo postići. Zbog toga se na Vesakh uvijek prisjećamo njegovog života. Priča o Buddhinom životu i jest priča o putu k probuđenju i stoga je ona  oduvijek, pa i danas poseban izvor nadahnuća i veliki poticaj za naše vlastito slijeđenje puta kroz svakodnevnu praksu. 

Vesakh, ili Buddhin dan se u našem Centru obilježava svake godine na puni Mjesec u mjesecu svibnju. To je dan kada se članovi naše Zajednice, ali i veliki broj prijatelja i gostiju okupe u Budističkom centru u kojem je za tu priliku priređen bogat i svečan program. Program traje od jutarnjih sati do kasno poslije podne, a uključuje darivanje i prinošenje svijeća, mirišljavih štapića i cvijeća na oltar. Nakon toga slijedi ceremonija otvorenja koja ukljućuje pojanje Sutre srca, Četiri zavjeta, Tri utočišta i prijenos zasluga. Zatim slijedi pjevanje mantre Buddhe Šakyamunija – na mo ben shi shi jia mo ni fo – i naposlijetku tso chan, kraća meditacija u sjedenju. Poslije stanke za čaj program se nastavlja Dharma predavanjima koja se pored priče o Buddhinom životu, njegovim govorima, ili nekim značajnijim događajima iz njegova života, bave i pojedinim temama iz Buddhinog učenja. Nakon predavanja slijedi vegetarijanska gozba koju čine raznovrsni vegetarijanski specijaliteti i kolači iz kuhinja onog u kuhanju vještijeg dijela naše Sanghe. A nakon ručka i nakon ugodnog druženja uz čaj slijedi i posljednja točka formalnog dijela programa u kojoj se predstavlja i onaj umjetnički nadaren dio naša Sanghe.

To je dan u kojem kroz opuštenost, radost i ugodno i korisno druženje možemo iskusiti vrijednost onoga što se u budizmu naziva Tri dragulja, a to su Buddha, Dharma i Sangha. Veliki japanski učitelj Zena Dogen je jednom rekao: "Uzimamo utočište u Buddhi jer je on naš veliki učitelj, uzimamo utočište u Dharmi, jer je ona dobar lijek, uzimamo utočište u Sanghi, jer se sastoji od izvrsnih prijatelja."

Proslaviti Buddhin dan na ovakav način je prilika da se osvrnemo na svoj život, da se upitamo o smislu i načinu na koji živimo. Kojim utočištima pribjegavamo u životu, kakva je njihova priroda, i u tom smislu, jesu li zaista prava utočišta? Osmotriti svoj život u svjetlu Buddhinog života i njegova učenja može biti vrlo korisno iskustvo, a Buddhin dan je još jedna dobra prilika za dublje promišljanje o sebi, životu i slijeđenju staze budnosti.